Analiza europskih mirovina: Samo četiri države osiguravaju standard bez dodatne štednje
Izvor: Otvoreni izvori Veliko istraživanje potvrđuje da u Hrvatskoj jaz između primanja i troškova prisiljava građane na rad u mirovini, dok se Njemačka bori s visokim najamninama.
Financijska održivost u trećoj životnoj dobi postala je goruće pitanje na europskom kontinentu, gdje podaci za 27 država otkrivaju ozbiljan nesklad između državnih naknada i realnih cijena života. Prema najnovijoj analizi mirovinskih sustava, velika većina umirovljenika danas ne može podmiriti ni osnovne potrebe isključivo putem državne mirovine. Rezultati pokazuju da su svega četiri promatrane zemlje uspjele uskladiti visinu davanja s aktualnim cijenama dobara i usluga, ostavljajući ostatak kontinenta u potrazi za dodatnim izvorima prihoda.
Hrvatska se, zajedno sa Slovenijom, Mađarskom i Norveškom, nalazi u skupini zemalja s najizraženijim jazom između mirovinskih primanja i nužnih rashoda. Građani u ovim državama prisiljeni su znatan dio troškova pokrivati iz privatne ušteđevine ili nastavkom rada nakon umirovljenja. S druge strane, sustavi u Rumunjskoj, Češkoj, Poljskoj i Španjolskoj još uvijek uspijevaju pratiti troškove života, što ih izdvaja kao rijetke primjere funkcionalne ravnoteže između doprinosa i kupovne moći.
Primjer Njemačke zorno ilustrira da snažno gospodarstvo nije bezuvjetno jamstvo mirovinske sigurnosti. S prosječnom godišnjom mirovinom od 19.138 eura, tamošnji se građani suočavaju s troškovima koji se penju do 29.000 eura. Dodatni teret predstavlja podatak da čak 60 posto njemačkih umirovljenika živi u unajmljenim stanovima. Svaki porast najamnina koji nadmašuje stopu inflacije izravno umanjuje raspoloživi dohodak, čime se obezvređuju čak i nominalna povećanja mirovinskih davanja.
Analiza jasno ističe da stvarna kupovna moć nakon oporezivanja i plaćanja obveznih doprinosa ostaje ključno mjerilo standarda. Luksemburg tako prednjači po apsolutnom bruto iznosu mirovina, ali zbog ekstremno visokih troškova života njegovi su građani u nezavidnom položaju u usporedbi s onima u jeftinijim regijama. U Njemačkoj je za srpanj najavljeno povećanje mirovina od 4,24 posto, što nadilazi prvotne procjene, no stručnjaci upozoravaju da to neće biti dovoljno za potpuno zatvaranje jaza prema potrošačkim cijenama. Savezna ministrica rada Bärbel Bas naglasila je važnost stabilnosti sustava:
Dostojne mirovine nisu luksuz, već pitanje pravednosti za ljude koji su cijeli život radili.
Dok su ovi postoci potvrdili određeni pomak, dugoročna financijska sigurnost i dalje ovisi o širim ekonomskim mjerama koje bi morale uskladiti mirovine s realnim troškovima stanovanja i osnovnih potrepština.
