Čudesna migracija koja mijenja sve: Kit grbavac preplivao više od 15 tisuća kilometara
Izvor: otvoreni izvori Istraživanje morskih divova otkrilo je nevjerojatnu povezanost Brazila i Australije, dokazujući da priroda krije rute koje su znanstvenicima bile potpuno nepoznate.
Znanstvenici su u svijetu morskih dubina naišli na obrazac koji mijenja dosadašnja shvaćanja o kretanju oceanskih divova. Jedan kit grbavac uspio je prijeći zapanjujuću udaljenost od preko 15 tisuća kilometara putujući od obala Brazila do Australije. Ovo putovanje predstavlja najdužu zabilježenu distancu između dva opažanja iste jedinke, spajajući dva udaljena mrijestilišta na način koji nitko nije očekivao.
Povijest ovog neobičnog putnika započela je još 2003. godine kada je prvi put fotografiran u brazilskom morskom području Abrolhos Banka, poznatom po okupljanju kitova uz obalu države Bahia. Ista je životinja ponovno uočena tek u rujnu 2025. godine u zaljevu Hervey Bay u australskom Queenslandu. Razmak od pune 22 godine između dva susreta pruža istraživačima rijedak uvid u dugovječnost i nevjerojatnu izdržljivost ovih sisavaca.
Tehnologija je u ovom slučaju poslužila kao ključ za otkrivanje prirodne tajne. Identifikacija je postignuta pomoću platforme Happywhale, uz suradnju građana koji su dijelili svoje snimke. Svaki kit grbavac nosi jedinstven uzorak na donjoj strani repne peraje, koji stručnjaci uspoređuju s ljudskim otiskom prsta. Umjetna inteligencija analizirala je te specifične crno-bijele uzorke i ožiljke, povezujući fotografije snimljene u razmaku od dva desetljeća na potpuno suprotnim stranama planete.
Zanimljivo je da ovo nije usamljen slučaj, jer su istraživači uočili još jedan sličan pothvat od oko 14.200 kilometara, u kojem je drugi kit viđen u Australiji, a kasnije uz obalu brazilske savezne države Sao Paulo. Iako standardne migracije između Antarktike i tropskih krajeva obično iznose oko deset tisuća kilometara, ovi primjeri ukazuju na iznimno rijetku, ali dokazanu dvosmjernu razmjenu između populacija koje žive tisućama milja daleko jedna od druge.
Iako se ruta mjeri zračnom linijom, stvarna udaljenost koju su ovi morski divovi preplivali vjerojatno je znatno veća. Stephanie Stack, jedna od autorica studije koja je analizirala gotovo 20 tisuća fotografija, naglasila je značaj ovog otkrića:
Nevjerojatno je fotografirati kita koji je prešao toliku udaljenost. Takvo što dosad nije zabilježeno.
Ovakva otkrića nisu samo kuriozitet, već jasan signal o važnosti međunarodne suradnje u zaštiti oceana. Budući da migratorne životinje ne poznaju državne granice, njihova sigurnost ovisi o složnoj zaštiti morskih putova. Promjene u dostupnosti hrane, poput antarktičkog krila, mogle bi dodatno utjecati na ove ionako impresivne obrasce kretanja, čineći svako novo opažanje važnim dijelom slagalice o očuvanju života u morima.
