Europa bez dječjeg smijeha: Alarmantni podaci otkrivaju kontinent koji stari u samoći
Izvor: Otvoreni izvori Dok broj samaca u Europskoj uniji vrtoglavo raste, kućanstva s djecom postala su manjina, ostavljajući Hrvatsku i susjede pred zidom bez adekvatne skrbi.
Europa prolazi kroz dramatičnu transformaciju koja iz korijena mijenja njezinu sliku, pretvarajući nekadašnje obiteljske utvrde u otoke samaca. Dok se nekada obitelj s više djece smatrala temeljem svakog društva, najnovije brojke Eurostata otkrivaju posve drugačiju, hladniju stvarnost: od 203 milijuna kućanstava u Europskoj uniji, čak 76 milijuna ljudi danas živi potpuno solo. Nasuprot tome, domovi u kojima odrastaju djeca do 17 godina postali su manjina i čine manje od četvrtine ukupnog broja.
Analiza pokazuje da je u posljednjem desetljeću broj onih koji su odabrali ili ostali prisiljeni na samački život dosegnuo nevjerojatnih 37,5 posto, dok su parovi s djecom u stalnom padu. Najveći strah izaziva činjenica da se broj samačkih kućanstava u manje od deset godina povećao za gotovo petinu. Starenje stanovništva i kronični nedostatak djece stavljaju Europu pred zid, a posebno su ugrožene zemlje istoka i juga, uključujući Hrvatsku, gdje demografski sat otkucava brže nego ikad.
Situacija u Hrvatskoj vjerno oslikava ovaj europski trend i donosi brojne izazove za budućnost. S više od 900 tisuća osoba starijih od 65 godina, koji čine gotovo četvrtinu stanovništva, udio djece mlađe od 14 godina pao je na alarmantnih 14 posto. Prema podacima iz 2021. godine, u zemlji postoji gotovo 400 tisuća samačkih kućanstava. U glavnom gradu Zagrebu situacija je još izoliranija, jer je gotovo svako treće kućanstvo svedeno na samo jednu osobu, što stvara golem pritisak na socijalnu mrežu.
Ovaj demografski potres povlači za sobom i teška pitanja o tome tko će pružati njegu onima kojima je najpotrebnija. Dokument Vijeća Europe iz 2024. godine upozorava na rastuću potrebu za dugotrajnom skrbi za starije, no odgovori na ključna pitanja i dalje nedostaju. Obitelji su sve manje, neformalna skrb bližnjih polako nestaje kao opcija, a niske mirovine u Hrvatskoj mnogima onemogućuju plaćanje profesionalne njege ili smještaja u domovima.
Zanimljivo je da se u svim dobnim skupinama bilježi porast onih koji žive sami, ali su trendovi među starijima najizraženiji. Broj samaca starijih od 64 godine porastao je za više od 22 posto. Iako kućanstva s djecom i dalje drže ekonomski ritam kroz veću zaposlenost, dominacija samaca sugerira da pitanje tko će brinuti o ostarjeloj Europi postaje gorući problem koji se više ne može ignorirati pred slikom praznih kolijevki i tihih domova.
