Njemačka se budi iz dugog sna: Deset milijardi eura za bunkere i zalihe hrane
Izvor: Otvoreni izvori Berlin kreće u hitnu obnovu civilne zaštite uz tisuće novih kreveta i sustavnu pripremu građana za najcrnji scenarij koji bi mogao paralizirati naciju.
Njemačka se godinama uljuljkivala u osjećaj sigurnosti, no realnost je sada pokucala na vrata. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt pokrenuo je ambiciozan plan težak deset milijardi eura kako bi do 2029. godine naciju pripremio na ono što je donedavno bilo nezamislivo. Ovaj veliki zaokret u sigurnosnoj politici fokusira se na dramatično jačanje civilne obrane kroz nabavu opreme i sustavnu pripremu stanovništva.
U hodnicima ministarstva formira se posebna stožerna jedinica koja će u kriznim trenucima upravljati suradnjom s vojskom, dok se na terenu planira nabava tisuću specijaliziranih vozila i zaliha od 110.000 poljskih kreveta. Država više ne želi ništa prepustiti slučaju, pa se uvode nacionalni standardi obuke za nuklearne, kemijske ili radiološke prijetnje, a razmatra se čak i uvođenje civilne zaštite kao obveznog predmeta u školskim klupama.
Hermann Gröhe, predsjednik Crvenog križa, otvoreno je upozorio na opasne pukotine u dosadašnjem sustavu. Istaknuo je kako prijetnja nisu samo klasični oružani sukobi, već i napadi na kritičnu infrastrukturu koji bi mogli potpuno paralizirati gradove poput Berlina. Njegova poruka je jasna: bez hitnih ulaganja, narod ostaje na cjedilu. Kao odgovor na te kritike, svaki bunker, ojačani podrum ili podzemna željeznica bit će precizno označeni na digitalnim kartama i aplikacijama, pružajući građanima šansu da u sekundi pronađu put do sigurnosti.
Ipak, teret odgovornosti nije samo na državi. Od svake obitelji očekuje se da postane prva linija vlastite obrane. Službene preporuke pozivaju na stvaranje kućnih kompleta za hitne slučajeve koji uključuju zalihe hrane za najmanje deset dana i dvije litre vode po osobi dnevno. Uz osnovne namirnice, ključnu ulogu u preživljavanju igrat će zalihe lijekova i uređaji poput solarnih radija, koji bi trebali osigurati protok informacija u trenucima kada se komunikacijski sustavi uruše.
