Ruska zasjeda na nebu: Ukrajinski dronovi preusmjereni na NATO i srušili latvijsku vladu
Izvor: Otvoreni izvori Moskva koristi elektroničko ratovanje kako bi sijala razdor među saveznicima, dok incidenti u Finskoj, Estoniji i Latviji testiraju strpljenje europskih lidera.
Dok ukrajinski dronovi prodiru sve dublje u rusko srce, Moskva je, prema tvrdnjama iz Kijeva, uzvratila udarac na način koji nitko nije očekivao. Rusija navodno koristi sofisticirane sustave elektroničkog ratovanja kako bi preotela kontrolu nad ukrajinskim letjelicama i namjerno ih usmjerila prema nebu NATO članica, ciljajući Finsku i baltičke države. Ono što je započelo kao borba na frontu, pretvorilo se u opasnu igru živaca koja prijeti razbijanjem jedinstva najčvršćih saveznika Ukrajine.
Drama je počela u ožujku kada su letjelice počele padati po finskom tlu, prisiljavajući Kijev na neugodnu službenu ispriku nakon što je potvrđeno da je barem jedan dron bio njihov. No, pravi potres dogodio se u svibnju iznad Latvije. Više neidentificiranih letjelica upalo je u latvijski zračni prostor iz smjera Rusije, a jedna se srušila u neposrednoj blizini naftnog skladišta kod grada Rēzeknē. Ovaj incident izazvao je neviđenu političku nestabilnost i razotkrio duboke pukotine unutar koalicije, što je na kraju prisililo premijerku Eviku Silinu na podnošenje ostavke.
Dok NATO-ovi lovci nad Estonijom presreću sumnjive objekte, ukrajinski dužnosnici, predvođeni glasnogovornikom Heorhijem Tihijem, tvrde da iza svega stoji ruska manipulacija signalima. Tihij je izravno ukazao na namjere Moskve:
Rusija nastavlja preusmjeravati ukrajinske dronove prema baltičkim zemljama pomoću elektroničkog ratovanja. A Moskva to radi namjerno, zajedno s pojačanim propagandnim aktivnostima.
Moskva nije propustila priliku za dodatno dolijevanje ulja na vatru. Ruska obavještajna služba lansirala je optužbe o ukrajinskim bazama u Latviji, dok je Dmitrij Medvedev provokativno pozvao Baltik da aktivira NATO-ov članak 5. protiv same Ukrajine. Iako bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves priznaje da većina građana vidi Rusiju kao pravog krivca, upozorava da ovakvi upadi neizbježno nagrizaju javnu podršku.
U hodnicima moći u Kijevu svjesni su koliki je ulog. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga svakodnevno komunicira s baltičkim kolegama, nudeći stručnjake i znanje kako bi se zaustavila ova opasna diverzija. Kijev po svaku cijenu pokušava zadržati povjerenje Poljske, Finske i Baltika, znajući da bi gubitak njihove podrške bio fatalan udarac ukrajinskoj obrani. Unatoč napetostima, latvijski i estonski dužnosnici drže se službenog stava – Ukrajina se samo brani, a pravi izvor svakog kaosa ostaje isključivo u Kremlju.
