Baltičke zemlje u utrci s vremenom: Ukrajinski stručnjaci grade bunkere protiv prijetnje

Rat u Ukrajini, koji gasi živote i domove već više od četiri godine, donio je mračnu i neizvjesnu stvarnost na same granice Europske unije. Dok zračni napadi na istoku ne posustaju, države na rubu NATO saveza više ne čekaju politička obećanja, već grozničavo pokušavaju ispraviti godine zanemarivanja civilne zaštite. U središtu ove borbe za opstanak našla su se skloništa, objekti koji su desetljećima bili zaboravljeni, a sada postaju ključ preživljavanja.

Hrvatska javnost također s tjeskobom prati razvoj događaja, svjesna da sustav civilne zaštite krije ozbiljne pukotine. Iako u Zagrebu postoji oko 1000 skloništa, tek manji dio je pod gradskom upravom, a prizori iz unutrašnjosti su porazni. U zapuštenim objektima, gdje nema grijanja, a pomoćni izlazi su toliko uski da su neupotrebljivi za teže pokretne osobe, infrastruktura je ostala zarobljena u prošlom stoljeću. Dok stručnjaci upozoravaju na hitnu potrebu za modernizacijom i edukacijom, u Hrvatskoj vlada tišina koja oštro kontrira alarmima što odjekuju Baltikom.

Foto: Ilustracija

Strah u Litvi, Latviji i Estoniji nije bezrazložan. Ruski dronovi sve češće narušavaju zračni prostor, što je natjeralo tamošnje vlade da pomoć potraže kod onih koji su lekcije o obrani platili najvišom cijenom. Baltičke tvrtke već tjednima pregovaraju s ukrajinskim proizvođačima o kupnji naprednih bombaških skloništa. Ihor Fedirko, čelnik Ukrajinskog vijeća obrambene industrije, potvrdio je ove kontakte, ističući da male nacije hitno traže rješenja protiv potencijalne agresije.

Napetost je dosegla vrhunac prošlog tjedna kada su litavski predsjednik i premijerka pod policijskom pratnjom hitno prebačeni u podzemne bunkere. Razlog je bila nepoznata letjelica u blizini granice s Bjelorusijom. Iako je NATO odmah aktivirao svoje snage, incident je poslao jasnu poruku: zračni upadi postaju surova svakodnevica koja ne poznaje granice ukrajinskog bojišta.

Izvor: Otvoreni izvori

U igru su ušli i najmoćniji igrači, poput Metinvesta u vlasništvu najbogatijeg Ukrajinca Rinata Ahmetova. Njihovi čelični bunkeri, prvotno namijenjeni civilima, sada čuvaju prve linije fronte od raketnih udara. Izvršni direktor kompanije Jurij Ryzhenkov ističe da Baltik ne kupuje samo zidove, već dragocjeno taktičko znanje o preživljavanju masovnih udara koje se ne može naučiti iz vojnih priručnika.

Izvor: Otvoreni izvori

Ova atmosfera straha počela je diktirati i pravila na tržištu nekretnina. U Vilniusu se podrumi i utvrđeni stanovi reklamiraju kao luksuzna sigurnosna rješenja, dok Rusija u nekim noćima lansira i do 800 dronova tipa Shahed. Za male i gusto naseljene države, takav bi napad značio katastrofu neslućenih razmjera. Ihor Fedirko otvoreno govori o motivima svojih susjeda:

‘To je noćna mora i razumijem ih. Žele braniti svoj narod u prvim satima eventualne invazije.’

Izvor: Otvoreni izvori

Dok europski obavještajci šalju upozorenja da Moskva postaje izravna vojna prijetnja kontinentu, istočne članice saveza ne gube vrijeme na diplomaciju. One se ubrzano ukopavaju pod zemlju, pretvarajući krvave lekcije s kijevskih ulica u svoju jedinu policu osiguranja.