Putinov opasni ulog u Ukrajini: Može li režim preživjeti vlastitu ratnu zamku?

Vladimir Putin nalazi se pred zidom dok nastavlja s vojnim operacijama u Ukrajini, usprkos stotinama tisuća žrtava i ekonomiji koja sve teže diše pod pritiskom sankcija. Prema analizi vojnog ekonomista Marcusa Keuppa s ETH Züricha, Kremlj je upao u klasičnu zamku kockara gdje su dosadašnji gubici postali toliko golemi da povlačenje više nije politička opcija. Režim koji je uložio sve resurse i ljudske živote u ovaj sukob sada grozničavo traži opravdanje za ostanak na vlasti, dok se prvotni plan o brzom padu Kijeva pretvorio u iscrpljujuću borbu za goli opstanak sustava.

Ruska država trenutno proždire samu sebe kroz takozvanu negativnu proizvodnju, trošeći bogatstvo na opremu namijenjenu isključivo uništenju. Cijena je stravična: više od milijun ljudi, uključujući ključne stručnjake, napustilo je zemlju ili je stradalo na ratištu, što dugoročno sakati razvoj nacije. Stabilnost režima postala je važnija od funkcioniranja gospodarstva, što jasno sugerira da je Moskva spremna žrtvovati blagostanje naroda kako bi očuvala vlastitu strukturu moći.

Keupp postavlja ključno pitanje o tome do kada se ova opasna spirala može okretati prije nego što se sve uruši iznutra. On iznosi tezu o trenutku u kojem će Putin biti prisiljen podvući crtu pod ukrajinsku avanturu:

Putin će prestati tek kada imperiju zaprijeti opasnost od unutarnjeg raspada.

Budući da je Rusija krhki sustav u kojem živi 30 milijuna ljudi koji nisu etnički Rusi, tinjajuće regionalne napetosti predstavljaju stalnu prijetnju. Ako bi ekonomski slom doveo do jačanja separatizma, Ukrajina bi u trenutku mogla pasti u drugi plan. Dok se Kremlj iscrpljuje crpeći stare zalihe, s druge strane bojišnice odvija se radikalna transformacija. Kijev postaje poligon za najmoderniju digitalnu tehnologiju i dronove, gradeći bazu za buduću nadmoć dok Putinu ostaje sve manje prostora za manevar prije nego što resursi potpuno presuše.