Putinova ratna blagajna pred slomom: Rusija probila proračun za golemih 28 milijardi dolara
Izvor: Otvoreni izvori Dok vojni troškovi dosežu razine neviđene od raspada SSSR-a, ministar Anton Siluanov upozorava na dramatičan manjak novca i nemoguć izbor između topova i kruha.
Iza hladnih brojki moskovskih financijskih izvještaja krije se drama koja potresa same temelje ruske države. Ambiciozni ratni ciljevi Vladimira Putina suočili su se s neumoljivom stvarnošću jer sukob u Ukrajini proždire ruske rezerve brzinom koja je zatekla čak i najiskusnije planere u Kremlju. Prema internim dokumentima koji su isplivali u javnost, Moskva se bori s golemom rupom u blagajni — na vojne operacije već je potrošeno nevjerojatnih 28 milijardi dolara više nego što je prvotnim planom bilo predviđeno.
U hodnicima vlasti zavladao je nemir, a ministar financija Anton Siluanov navodno je uputio oštro upozorenje vrhu države zbog nekontroliranog rasta proračunskog manjka. Situacija je dosegla kritičnu točku u kojoj se ozbiljno razmatra hitno zamrzavanje svih ostalih državnih rashoda kako bi se uopće mogao održati ritam na bojišnici. Za obranu i sigurnost ove je godine namijenjeno čak 238 milijardi dolara, što čini gotovo 40 posto ukupne državne potrošnje. Riječ je o teretu koji u postotku nije zabilježen još od vremena raspada Sovjetskog Saveza, ali se pokazalo da ni taj golemi iznos nije dovoljan za gladnu ratnu mašineriju. Proračunski deficit već je do travnja probio granicu planiranu za cijelu godinu, dosegnuvši vrtoglavih 5,9 bilijuna rubalja.
Dok službeni kanali pokušavaju održati privid snage, ekonomija počinje pucati po šavovima pod pritiskom inflacije i kroničnog manjka radne snage. Nekadašnji sigurni prihodi od nafte i plina kopne, a prognoze rasta do 2026. godine pale su na zanemarivih 0,4 posto. Čak ni povremeni skokovi cijena energenata na svjetskom tržištu ne mogu zakrpati ponor koji stvara iscrpljujući sukob bez jasnog završetka.
Ruski državni vrh sada stoji pred bolnom istinom koju je sve teže sakriti od javnosti. Svaki rubalj koji završi u novom tenku ili raketi, izravno se otima od bolnica, škola i oronule infrastrukture u ruskim regijama. Analitičari procjenjuju da se Moskva ubrzano približava trenutku nemoguće odluke: nastaviti financiranje vojnih ambicija pod svaku cijenu ili riskirati potpuni kolaps unutarnje stabilnosti vlastitoga gospodarstva. Cijena sukoba raste iz godine u godinu, a financijski teret na leđima države postaje nepodnošljiv dok ratni ritam nadmašuje sve mogućnosti blagajne.
