Zemlja usporava svoju rotaciju: Dani postaju sve dulji zbog kretanja mase vode
Izvor: Otvoreni izvori Promjena u raspodjeli težine na planetu utječe na brzinu vrtnje, što donosi neočekivane izazove za modernu tehnologiju i precizne navigacijske sustave.
Priroda povremeno otkriva svoje skrivene obrasce tamo gdje ih najmanje očekujemo, a ovaj se put ključna promjena događa u samom ritmu Zemljine rotacije. Znanstvenici sa Sveučilišta u Beču i ETH Zuricha primijetili su da se trajanje dana postupno produljuje zbog globalnog otapanja ledenjaka. Iako se radi o pomaku od približno 1,33 milisekunde po stoljeću, dinamika ove pojave nadmašuje sve što je zabilježeno u posljednjih 3,6 milijuna godina.
Razumijevanje ovog procesa krije se u jednostavnoj fizici kretanja. Kada se led na polovima i planinama pretvori u vodu, ta golema masa putuje prema oceanima, mijenjajući ravnotežu planeta. To je pojava slična onoj kada klizačica na ledu tijekom piruete raširi ruke kako bi usporila svoju vrtnju. Širenje mase dalje od osi rotacije prirodno usporava okretanje Zemlje, što rezultira neznatno dužim danima koji utječu na našu mjernu preciznost.
Kako bi potvrdili ove promjene, istraživački tim predvođen Mostafom Kianijem Shahvandijem koristio je napredne modele umjetne inteligencije i analizu fosila drevnih morskih organizama. Te su analize pokazale da su varijacije zabilježene između 2000. i 2020. godine bez presedana u novijoj geološkoj povijesti. Profesor Benedikt Soja pojasnio je razmjere ovog otkrića:
Ovo brzo produljenje dana znači da je današnja klimatska promjena bez presedana barem od kasnog pliocena, prije 3,6 milijuna godina. Trenutni rast duljine dana prvenstveno je posljedica ljudskog djelovanja.
Iako su se slični ciklusi događali i u prošlosti, stručnjaci procjenjuju da bi do kraja 21. stoljeća ovaj utjecaj mogao postati snažniji čak i od gravitacijskog djelovanja Mjeseca, koji povijesno usporava naš planet. Ove promjene nisu samo zanimljivost iz geologije, jer svaka milisekunda odstupanja predstavlja izazov za osjetljive sustave poput GPS navigacije, satelitske komunikacije i svemirskih istraživanja, gdje preciznost izračuna ovisi o savršenom usklađivanju s vremenom.
