Putin o pobjedi i opasnim tajnama: Između Trumpovog mira i brutalnih udara Orešnika
Izvor: Otvoreni izvori Ruski čelnik otkriva šokantne detalje o testiranju hipersoničnog oružja na ukrajinskom tlu dok svoju političku i životnu sudbinu prepušta višim silama.
Dok svijet s neizvjesnošću iščekuje svaki idući potez Kremlja, Vladimir Putin povukao je crtu između diplomatskih igara i sirove vojne moći. U susretu sa stranim novinarima, ruski je predsjednik pokazao lice čovjeka koji je istovremeno spreman sjesti za pregovarački stol s Donaldom Trumpom, ali i bez oklijevanja demonstrirati razorne kapacitete svog arsenala. Iako se spominju kompromisi o kojima se navodno raspravljalo još u Anchorageu, Putin lopticu odgovornosti vješto prebacuje na Kijev, tvrdeći da je Rusija spremna na dogovor na koji Ukrajina još uvijek ne pristaje.
Iza kulisa diplomatskih floskula krije se nepokolebljiva ambicija. Ruski čelnik ne pokazuje ni mrvu namjere da odustane od teritorija koje njegove trupe trenutno drže pod kontrolom. Ističući potpunu vlast nad regijom Lugansk i velikim dijelom Donjecka, Moskva od Kijeva ultimativno zahtijeva prihvaćanje nove realnosti na terenu. Dok Volodimir Zelenski to vidi kao smrtnu presudu za suverenitet svoje zemlje, Putin hladno računa na vrijeme, iscrpljenost protivničkih redova i nadmoć vlastitih resursa u ovom krvavom povijesnom sukobu.
Najupečatljiviji i najmračniji trenutak njegova obraćanja ticao se hipersonične rakete Orešnik. Ono što je svijet vidio kao borbeni napad, Putin je opisao tek kao svojevrsni brutalni laboratorijski pokus na otvorenom, priznavši da se radilo o testu, a ne o punoj borbenoj upotrebi sustava. Ruski je lider pred novinarima iznio detalj koji dodatno ledi krv u žilama:
Iskreno, otkrit ću vam veliku vojnu državnu tajnu – jednostavno smo gađali tamo gdje je bilo prikladno promatrati kako se ponaša ta raketa. Posljednje lansiranje Orešnika je bio prvi pravi test, to nije bila borbena upotreba. Zasad nismo imali pravu borbenu upotrebu Orešnika na ukrajinskom teritoriju u punom smislu te riječi.
Analiza udara na Billu Cerkvu i ciljeve u Donjecku provedena je s kirurškom preciznošću. Prema njegovim tvrdnjama, ruske snage su dronovima nadzirale svaki milimetar kako bi vidjele raspršivanje bojevih glava, što su jezive pripreme za potencijalnu upotrebu sustava protiv urbanih ciljeva u budućnosti. Iako zapadni stručnjaci pokušavaju umanjiti strah tvrdeći da raketa dometa preko 5.000 kilometara nije neuhvatljiva, Moskva je uspješno koristi kao oštar alat psihološkog pritiska.
Kada se priča dotaknula najosobnijeg pitanja — njegove sudbine nakon 2030. godine — Putin je odbacio masku moćnika i zauzeo neobično skroman stav. Izbjegavši izravan odgovor o nasljedniku ili političkoj mirovini, samo je kratko poručio kako je njegovo zdravlje isključivo u Božjim rukama. Time je ostavio javnost u nagađanjima, dok se drama na istoku Europe nastavlja odvijati po njegovom nepredvidivom scenariju.
