Diplomatska drama u Tivtu: Europa Vučiću postavila ultimatum koji više ne trpi odgodu
Izvor: Otvoreni izvori Srbija se suočava s trenutkom istine dok Brisel zahtijeva jasnu lojalnost, a Hrvatska ispostavlja emotivan popis neplaćenih dugova iz prošlosti susjednoj Crnoj Gori.
Vrijeme sjedenja na više stolica za Beograd je službeno isteklo. Na dramatičnom samitu u Tivtu, europski su moćnici povukli jasnu crtu na pijesku, ostavljajući Aleksandra Vučića pred izborom koji će odrediti sudbinu regije. Poruka koja je odjeknula hodnicima diplomatskog susreta bila je brutalno izravna: Srbija mora odlučiti pripada li Europi, Rusiji ili Kini.
Friedrich Merz nastupio je bez diplomatskih rukavica, naglasivši pred novinarima kako je politika kolebanja između svjetskih sila postala neodrživa. Put prema Europskoj uniji ostaje otvoren, ali cijena ulaznice je visoka i podrazumijeva potpunu lojalnost zajedničkim vrijednostima. Usklađivanje s vanjskom politikom Unije više nije stvar slobodne volje, već stroga obveza.
Predsjednik Vučić, koji se našao pod vidnim pritiskom, priznao je da su mu europski lideri oštro prigovorili zbog odbijanja uvođenja sankcija Rusiji. Iako je pokušao zadržati miran ton nazivajući razgovore pozitivnima, postalo je jasno da su sankcije bile bolna točka na kojoj se neumoljivo inzistiralo. Ipak, on spas vidi u francusko-njemačkoj inicijativi, nadajući se da će ona ubrzati put prema stolu za kojim se donose ključne odluke.
Ursula von der Leyen ostala je pri svom čvrstom stavu, podsjećajući da reforma pravosuđa i sloboda medija nisu samo puste želje, već uvjeti bez kojih nema napretka. Dok se Srbija bori s duhovima prošlosti, Crna Gora grabi naprijed s ciljem ulaska u Uniju do 2028. godine, no ni njihov put nije lišen teškog emocionalnog tereta. Hrvatski premijer Andrej Plenković iskoristio je trenutak kako bi susjede podsjetio na otvorene rane iz Domovinskog rata.
Hrvatska potraživanja prema Crnoj Gori su konkretna, bolna i duboko simbolična. Među ključnim zahtjevima ističu se:
- Povratak školskog broda Jadran koji je u crnogorskim rukama od 1991. godine.
- Obeštećenje bivših logoraša i intenzivna potraga za nestalim osobama.
- Uklanjanje spornih naziva javnih objekata koji nose imena čuvara logora.
Plenković je posebno naglasio nužnost rješavanja statusa spomen-ploče u Morinju i uklanjanje imena s bazena u Kotoru, dajući do znanja da dobrosusjedski odnosi imaju svoju cijenu. Dok se diplomatska prašina sliježe, ostaje pitanje jesu li lideri regije spremni platiti moralne i političke dugove za ulazak u europsku obitelj. Srbija sada stoji pred zidom dok Europa čeka konačan odgovor.
