Krah Putinovog sna na Kavkazu: Armenija okreće leđa Moskvi nakon bolne izdaje
Izvor: Otvoreni izvori Pobjeda Nikola Pašinjana označava povijesni raskid s Kremljom, dok ruski utjecaj blijedi u regiji koja je desetljećima bila pod čvrstom kontrolom Vladimira Putina.
Vrijeme sijanja straha i slijepe odanosti Moskvi na Južnom Kavkazu polako, ali neumoljivo istječe. Uvjerljiva pobjeda Nikola Pašinjana na nedjeljnim parlamentarnim izborima nije bila samo politički trijumf, već snažan emocionalni krik naroda koji više ne želi biti pijun u igri velikih sila. Ono što je Vladimir Putin zamislio kao povratak imperijalnog sjaja kroz rat u Ukrajini, pretvorilo se u niz strateških promašaja koji Rusiju ostavljaju bez najvjernijih saveznika.
Armenci su na biralištima donijeli presudu o svojoj budućnosti, odlučivši se za rizičan, ali hrabar zaokret prema Europi i Sjedinjenim Državama. Moskva nije mirno promatrala ovaj bijeg iz svog zagrljaja; upotrijebili su sve raspoložive poluge pritiska, od ekonomskih blokada armenskih proizvoda do opasnih dezinformacija i prijetnji vojnom intervencijom. Pokušaj Kremlja da zadrži lojalnost silom i ucjenom završio je kao potpuni fijasko pred voljom naroda.
Ovaj procvat otpora u Erevanu nije usamljen incident, već dio šireg dramatičnog povlačenja ruskog utjecaja na globalnoj sceni. Ruski stisak popušta na više frontova:
- Kontrola nad režimima u Siriji i Venezueli više nije neupitna.
- Kuba se spominje kao sljedeća potencijalna domina koja bi mogla pasti.
- Ruski borci bili su prisiljeni napustiti Mali.
- Srednjoazijske države ubrzano traže nove diplomatske puteve kako bi smanjile ovisnost o Moskvi.
Čak i partnerstvo s Kinom poprima obrise podređenog odnosa u kojem je Rusija tek mlađi partner. Ipak, najbolnija točka za Armeniju ostaje sjećanje na 2023. godinu, kada je Moskva mirno promatrala kako Azerbajdžan silom zauzima Gorski Karabah. Taj trenutak, u kojem je 100.000 ljudi bilo prisiljeno na bijeg, birači su doživjeli kao čistu izdaju. Ruski utjecaj na Kavkazu praktički je slomljen nakon što Kremlj nije prstom maknuo da zaštiti svog saveznika.
Pašinjan se sada suočava s gotovo nemogućim zadatkom: pretvaranjem traumatičnog vojnog poraza u priliku za novi život nacije. I dok Azerbajdžan postavlja teške uvjete, on ustraje u otvaranju granica i trgovini s Turskom, pokušavajući očistiti zemlju od korupcije i starog proruskog sustava. Ipak, sjena Moskve i dalje je duga. Uz kontrolu nad plinom, željeznicama i vojnu bazu na armenskom tlu, Kremlj ne odustaje lako, a sudbina susjedne Gruzije podsjeća na to koliko put prema slobodi može biti opasan.
