Nevidljivi gost u Austriji: Opasni krpelji nose virus koji se skrivao duže od dva desetljeća
Izvor: Otvoreni izvori Znanstvenici u Beču otkrili su da patogen Alongshan godinama cirkulira regijom, dok se tragovi infekcija već pojavljuju u uzorcima krvi pacijenata.
Iza kulisa mirnih austrijskih šuma i proplanaka godinama se odvija drama koju znanost tek sada u potpunosti razotkriva. Istraživači s Medicinskog sveučilišta u Beču potvrdili su da virus Alongshan, patogen koji prenose krpelji, nije tek nedavni posjetitelj u regiji. Analiza oko 3000 svježe prikupljenih krpelja i čak 2000 arhivskih uzoraka koji datiraju još iz 2005. godine, pokazala je uznemirujuću istinu: ovaj virus u austrijskom ekosustavu boravi i cirkulira najmanje dvadeset godina.
Iako je svijet prvi put službeno čuo za ovaj virus 2017. godine, kada je opisan u Kini, bečki tim stručnjaka sada je dokazao njegovu stabilnu prisutnost u nekoliko saveznih pokrajina, uključujući Beč, Štajersku i Gornju Austriju. Ono što ovaj nalaz čini posebno značajnim jest tiha prisutnost infekcije među ljudima. Tijekom testiranja 2000 uzoraka krvi pacijenata, virus nije pronađen u svom aktivnom obliku, ali su kod dvije osobe otkrivene visoke razine specifičnih antitijela, što služi kao jasan dokaz da su se infekcije već događale. Profesorica virusne imunologije Judith Aberle naglasila je težinu ovog otkrića za razumijevanje budućih rizika:
To pokazuje da su se infekcije već dogodile, čak i ako su naizgled rijetke.
Istražitelji su primijetili ključnu razliku u ponašanju ovog patogena ovisno o podneblju. Dok azijski sojevi virusa pacijentima donose visoku temperaturu, europska varijanta još uvijek krije svoja prava lica jer trenutno ne postoje čvrsti dokazi o uzrokovanju specifičnih bolesti kod ljudi na našem kontinentu. Ipak, činjenica da je virus već ranije registriran u susjednoj Njemačkoj i Švicarskoj potvrđuje da se radi o fenomenu širokih razmjera. Nema razloga za paniku, poručuju stručnjaci, ali upozoravaju da se Alongshan hitno mora uključiti u službene dijagnostičke protokole kako bi se točno procijenilo kakve zdravstvene posljedice može imati na lokalno stanovništvo.