Hrvati masovno posežu za analgeticima: Svaki deseti građanin lijekove uzima na svoju ruku
Foto: Ilustracija Stručnjaci upozoravaju na opasne kućne ljekarne i rizične kombinacije koje mogu dovesti do unutarnjih krvarenja, dok mlađe generacije savjete traže u krugu obitelji.
Tiha drama odvija se u tisućama hrvatskih domova gdje je suočavanje s boli postalo neizbježna svakodnevica. Novo istraživanje otkrilo je zabrinjavajući trend: gotovo trećina građana svakog tjedna traži spas u tabletama, dok četiri posto populacije analgetike koristi svakodnevno. Iza ove statistike krije se opasna navika potrage za brzim olakšanjem koja stručnjake ostavlja u stanju pripravnosti.
Dostupnost lijekova bez recepta pokazala se kao dvosjekli mač. Iako 60 posto ispitanika koristi upravo ove pripravke kako bi si olakšali život, umirovljeni profesor Igor Francetić, cijenjeni internist i klinički farmakolog, upozorava na zabrinjavajuću razinu ovisnosti o takvim rješenjima. Mnogi su građani, prema njegovim opažanjima, stvorili prave male kućne apoteke kojima barataju bez ikakvog nadzora struke, nesvjesni tanke granice između pomoći i opasnosti.
Najveći rizik krije se u trenutku kada pacijent odluči sam postati svoj liječnik. Više od četvrtine ispitanika dozira lijekove prema vlastitoj procjeni, vodeći se pogrešnom logikom da će veća količina ubrzati oporavak. Umjesto ozdravljenja, ovakva praksa otvara vrata ozbiljnim nuspojavama. Kombiniranje nesteroidnih antireumatika s lijekovima protiv zgrušavanja krvi može dovesti do kobnih unutarnjih krvarenja, što je scenarij koji nitko ne planira u potrazi za utjehom od boli.
Izvor: Otvoreni izvoriStres i nemilosrdan tempo modernog života duboko su se uvukli pod kožu, utječući na to kako doživljavamo fizičku nelagodu. Liječnici napominju da bol često eskalira noću, kada vanjski podražaji utihnu, a unutarnji nemir postane glasniji. Stručni savjet je jasan: cilj terapije nije potpuno potiskivanje svakog osjećaja, već zadržavanje blage prisutnosti boli kako bi se tijelo zaštitilo od prekomjernog farmaceutskog opterećenja.
Dok se starija generacija i dalje s povjerenjem oslanja na znanje liječnika i ljekarnika, mladi su skloniji preporukama koje čuju od prijatelja ili obitelji. Ipak, jedna činjenica ostaje poražavajuća za cijelo društvo — samo trećina bolesnika spremna je promijeniti svoje životne navike kako bi trajno umanjili bol. Čini se da je lakše posegnuti za bočicom nego skrenuti s utabanih staza svakodnevice koje nas i dovode do stanja nelagode.
Anesteziolog Dino Budrovac ističe da je život bez boli temeljno pravo svakog čovjeka, ali upozorava da put do tog cilja ne smije ovisiti isključivo o brzini rješenja s police ili dubini džepa. Kada bol prestane biti prolazna epizoda i postane trajni suputnik, jedini ispravan korak je traženje stručnog mišljenja. Pravovremena konzultacija s liječnikom jedini je siguran put koji jamči da privremeno olakšanje sutra neće postati novi, još teži zdravstveni problem.
