Turska očitala lekciju Washingtonu: Saveznici nisu dužni ratovati u Trumpovim pohodima

Napetost između Washingtona i njegovih dugogodišnjih saveznika dosegla je točku usijanja nakon otvorenog pritiska Donalda Trumpa na cijeli NATO sustav. U trenutku dok se diplomatski duhovi uznemiruju, turski ministar trgovine Ömer Bolat istupio je s porukom koja siječe poput oštrice: saveznici unutar Saveza nemaju nikakvu obvezu pružati pomoć Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu u njihovom tinjajućem sukobu protiv Irana. Ova hladna odbijenica dolazi kao jasan odgovor na pokušaje krojena nove geopolitičke slike pod američkim diktatom.

Izravan povod ovom dramatičnom zahlađenju bio je ultimatum koji je Trump uputio glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu tijekom njihova susreta u Washingtonu. Američki je predsjednik pred saveznike postavio gotovo nemoguć zahtjev: u roku od svega nekoliko dana moraju pronaći rješenje za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Ta ključna svjetska pomorska arterija trenutno je blokirana, a Trumpovo strpljenje, čini se, sasvim je iscrpljeno. Dok Rutte obilazi urede Marca Rubia i Petea Hegsetha, situacija na terenu ostaje nepromijenjena i krajnje neizvjesna.

Iako je na snazi formalno primirje koje je trebalo osloboditi put brodovima, tek je neznatan broj plovila uspio proći kroz tjesnac. Trump sada inzistira na hitnom raspoređivanju vojnih i pomorskih snaga, no Ankara ne uzmiče. Ministar Bolat je u ime Turske bio vrlo rezolutan:

Prisutnost NATO-a prvenstveno je usmjerena na odvraćanje i očuvanje mira, a ne na sudjelovanje u tuđim ofenzivnim pohodima.

Iza kulisa ovog diplomatskog okršaja krije se dubok osjećaj iznevjerenosti. Članice NATO-a već su ranije jasno dale do znanja da neće podržati vojnu kampanju protiv Irana, posebno naglašavajući gorku činjenicu da ih nitko nije ni konzultirao prije nego što su napadi počeli. Na izravno pitanje imaju li države članice pravo podsjetiti Bijelu kuću da je Savez po svojoj prirodi isključivo obramben, turski ministar je to bez oklijevanja potvrdio. Turska je ovim činom povukla jasnu granicu između zajedničke obrane i uvlačenja u tuđe ratne operacije na Bliskom istoku.

Dok Bijela kuća pokušava nametnuti narativ o obvezi intervencije, koalicija od četrdeset država, uključujući Japan i Australiju, nastavlja tražiti vlastitu strategiju. Oni žele osigurati plovne puteve, ali očito ne pod uvjetima koji bi ih mogli odvući u otvoreni ratni kaos. Borba za suverenitet unutar saveza se nastavlja, a Trumpov ultimatum zasad nailazi na čvrst zid u Ankari.