Fenomen El Niño i najava ekstrema: Što donose promjene u temperaturi Tihog oceana

Priroda povremeno pokazuje svoju snagu kroz obrasce koji iz temelja mijenjaju svakodnevicu na cijelom planetu. Trenutačne analize upućuju na razvoj iznimno snažnog fenomena El Niño, koji nastaje zbog specifičnih poremećaja u Tihom oceanu. Kada uobičajeni vjetrovi oslabe, topla površinska voda zadržava se na istoku Pacifika umjesto da putuje prema zapadu, što izravno utječe na cirkulaciju zraka i stvara uvjete za neuobičajene vremenske prilike.

Stručnjaci poput Daniela Swaina primjećuju podatke koji sugeriraju značajan intenzitet nadolazećih promjena. Glavni pokazatelji upućuju na to da bi se mogla promijeniti učestalost suša, poplava i toplinskih valova. Prema europskim meteorološkim modelima, vjerojatnost za razvoj snažnog El Niña iznosi oko 80 posto, dok se mogućnost pojave još intenzivnijeg oblika, takozvanog "super El Niña", procjenjuje na otprilike 22 posto.

Ove promjene već pokazuju prve konkretne učinke u određenim dijelovima svijeta. U Sjedinjenim Državama bilježi se porast proljetnih oluja uz rizik od snažnih grmljavina i tornada. Zanimljivo je da ovaj fenomen različito utječe na tropske sustave: dok se aktivnost uragana u Atlantiku obično smanjuje, oluje u Tihom oceanu postaju znatno češće i snažnije. Takvi obrasci služe kao podsjetnik na povezanost oceanskih struja i atmosferskih prilika koje određuju ritam godišnjih doba.

Najveću pažnju ipak privlači utjecaj na globalno zagrijavanje. Otpuštanje topline iz oceana u atmosferu moglo bi podići prosječne temperature do novih rekorda. S obzirom na to da je 2024. godina već zabilježena kao iznimno topla, znanstvene projekcije ukazuju na to da bi 2027. godina mogla nanovo postaviti toplinski rekord ako se ovi trendovi nastave. Iako su rane prognoze uvijek podložne promjenama, ovakve anomalije nose jasan signal za opreznije praćenje okruženja u kojem živimo.