Nuklearna sjena nad Europom: Rusija usmjerila 1500 bojevih glava prema Zapadu
Fotografija: Ilustracija Dok stručnjaci upozoravaju na dramatičan pad obrambene moći, njemački politolog Joachim Krause otkriva opasnu neravnotežu koja kontinent ostavlja ranjivim.
Sigurnosna slika Europe proživljava dramatičan preokret, a hladna stvarnost koju su mnogi godinama ignorirali sada izlazi na vidjelo. Dok se kontinent uljuljkao u prividni mir, Rusija je prema Zapadu usmjerila zastrašujući arsenal od preko 1500 nuklearnih bojevih glava. Nasuprot toj sili, europska obrana, koja počiva isključivo na plećima Francuske i Velike Britanije, raspolaže s tek oko 400 jedinica. Ova duboka neravnoteža, prema upozorenju politologa Joachima Krausea, ostavlja države bez vlastitog nuklearnog oružja u stanju potpune izloženosti.
Krause, bivši direktor Instituta za sigurnosnu politiku, otvoreno priznaje vlastitu promjenu mišljenja. Do prije četiri godine prijetnju je smatrao pretjeranom, no povratak Donalda Trumpa u središte političke moći i brutalna agresija na Ukrajinu srušili su stare iluzije. Ključna razlika leži u nestabilnosti američkog zaštitnog kišobrana. Krause podsjeća na odlučnost aktualnog predsjednika Joea Bidena, koji je u rujnu 2022. jasno upozorio na nesagledive posljedice ruske uporabe nuklearnog oruža, ali izražava duboku sumnju u Trumpove buduće poteze.
"Sumnjam da bi Donald Trump – koji očito traži bliskost s Putinom – postupio na isti način. Što više slabi naše sigurnosno jamstvo od strane SAD-a, to je veća opasnost koja dolazi iz Rusije – uključujući i nuklearnu."
U očima Kremlja, nuklearni arsenal nije samo oružje za crne dane, već aktivan alat u političkoj igri. Putin koristi tu prijetnju kako bi zacementirao osvojene teritorije, dok europski čelnici, paralizirani strahom, oklijevaju s vojnom pomoći Ukrajini. Prema Krauseovim riječima, Zapadna Europa još uvijek odbija prihvatiti surovost situacije u kojoj se nalazi. Dok Moskva prijeti, europski nuklearni potencijal opasno zaostaje.
Pokušaji da se situacija preokrene, poput onog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji nudi zaštitu susjedima, prate velike unutarnje političke nesigurnosti. Krause upozorava da bi uspon desnice u Francuskoj 2027. godine mogao srušiti europsku sigurnosnu arhitekturu kao kulu od karata. Posebno oštar kritičar ostaje prema Njemačkoj, koja se sustavno razoružala i dopustila da njezina tehnička infrastruktura propadne. Nekadašnja latentna nuklearna sila danas je žrtva političke kulture u kojoj je strah od nuklearne energije nadvladao stratešku svijest.
Stvari postaju još složenije na istoku, gdje Kina ubrzano gradi arsenal s ciljem da do sredine 2030-ih stane uz bok Rusiji i Americi. U svijetu koji se ponovno naoružava do zuba, poruka stručnjaka je nedvosmislena: Europa gubi korak u trenutku kada se na njezinim granicama rađa nova, smrtonosna prijetnja.
