Društvo i Svijet · 2 min

Potres u Mostaru: Zdenko Lučić iznio teške optužbe protiv Dragana Čovića i moćne akademije

Marko Horvat
Marko Horvat · Politički komentator
Kolaž s portretom Zdenka Lučića i fotografijom Dragana Čovića s priznanjem Izvor: Otvoreni izvori
Zdenko Lučić i Dragan Čović u fokusu političkih optužbi u Mostaru

Kandidat za Predsjedništvo BiH osporava akademski integritet lidera HDZ-a i razotkriva sustav u kojem se, prema njegovim riječima, bez partije ne može ni zaposliti.

Politički i akademski mir u Mostaru razbijen je oštrim istupom Zdenka Lučića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji je javno udario na sami vrh moći. U središtu sukoba našao se Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, povodom najavljene izrade Zbornika radova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH (HAZU BiH) posvećenog upravo njegovom liku i djelu. Lučić ovaj potez ne vidi kao priznanje struci, već kao čin neutaživog častohleplja čovjeka koji je desetljećima akumulirao utjecaj i kapital.

Lučić je bez zadrške opisao sustav u kojem stranačka kontrola navodno prodire u svaku poru društva, tvrdeći da se bez blagoslova vrha stranke u državnoj upravi ne može zaposliti niti pomoćno osoblje. U tom kontekstu, akademske titule vidi tek kao paravan za prikrivanje ranijih manjkavosti u biografijama moćnika. Čovićeva doktorska titula iz 1996. godine, stečena dok su drugi bili na ratištima, postala je točka snažnog osporavanja.

Na meti kritika našlo se i Sveučilište u Mostaru, koje Lučić opisuje kao instituciju podređenu privatnim i političkim interesima, gdje se integritet intelektualaca navodno žrtvuje za dnevnu politiku. Ukazao je na bolan kontrast između visokih školarina koje opterećuju studente i sumnji u isplate paušala za nikada održana predavanja, obećavajući potpuni prekid političkog utjecaja na znanost.

Prikupljanje radova za Zbornik radova HAZU-a BiH na temu lika i političkog djelovanja daje jasan odgovor. Jedino što nadilazi pohlepu za novcem u slučaju Dragana Čovića jesu vlastohleplje i častohleplje.

Lučić je pred autore budućeg zbornika postavio niz provokativnih pitanja o Čovićevoj prošlosti, tražeći istinu o njegovim ranim ljevičarskim počecima, dramatičnim unutarstranačkim izborima iz 2005. godine, te odnosima s crkvenim vrhom. Kao poseban izazov, zatražio je javnu objavu Čovićevih magistarskih i doktorskih radova kako bi se jednom zauvijek razjasnile sumnje u njihovu vjerodostojnost, uz napomenu o komunističkoj prošlosti Mladena Bevande, čelnog čovjeka Akademije.

Anketa

Je li nedopustivo da se u akademiju ulazi putem stranačke iskaznice umjesto stvarnim znanjem?

ili

Vaša reakcija

Podijeli

Povezane vijesti

Najčitanije danas

Najčitanije ovog tjedna