Norveški paradoks: Dok Bliski istok gori, Oslo broji milijarde od skoka cijena nafte
Izvor: Otvoreni izvori Diplomatski sukob s Izraelom i blokada izvoza lososa bacili su sjenu na golem profit koji Norveška ostvaruje zbog rasta vrijednosti energenata usred ratnih sukoba.
Dok Bliski istok tone u novi vrtlog nasilja nakon udara Izraela i SAD-a na Iran, Norveška se ponovno suočava s bizarnom realnošću koja prati svaku veliku krizu. Dok njezina diplomacija oštro osuđuje vojne akcije, državna blagajna u Oslu puni se rekordnom brzinom. Skok cijena nafte i plina postavio je Norvešku u neugodnu poziciju: zemlja financijski cvjeta upravo zbog sukoba koje njezini čelnici nazivaju neprihvatljivima.
Politički vrh, predvođen premijerom Jonasom Gahrom Støreom i ministrom vanjskim poslova Espenom Barthom Eideom, nije birao riječi kritike, što je izazvalo pravi potres u diplomatskim krugovima. Reakcija Izraela bila je brza i nimalo blaga. Eytan Halon, otpravnik poslova u izraelskom veleposlanstvu, javno je prozvao norvešku vlast upitavši ih na kojoj strani povijesti zapravo žele stajati, ističući kako su njihovi stavovi razočaravajući i potpuno odvojeni od realnosti u kojoj se regija nalazi.
Iako su energetske kompanije zabilježile snažan rast, kaos na terenu donio je ozbiljne probleme norveškom gospodarstvu. Dok jedni trljaju ruke zbog cijene barela, brodarska industrija proživljava dramu. Tankeri su se našli pod rafalima projektila u Omanskom zaljevu, dok su ostala plovila ostala zarobljena u Perzijskom zaljevu nakon što je Iran zatvorio ključne morske putove. Istovremeno, izvoznici čuvenog norveškog lososa udarili su u zid. Zbog zatvorenog ruskog neba i blokiranih zračnih luka na Bliskom istoku, transport svježe ribe prema azijskom tržištu postao je gotovo nemoguća misija.
Premijer Støre odlučno je odbacio svaku mogućnost da se Norveška izravno uplete u vojne operacije, naglašavajući kako država nema baze u toj regiji niti namjeru postati sudionikom rata. Ipak, među običnim stanovništvom raste vidljiva tjeskoba. Strah od novog vala poskupljenja hrane, goriva i putovanja postao je opipljiv, dok dionice zrakoplovnih tvrtki nezaustavljivo padaju, odražavajući nesigurnost koja je zahvatila tržište.
U hodnicima vlasti u Oslu sve se glasnije govori o tektonskim promjenama u svjetskom poretku. Norveški vrh ne skriva duboku zabrinutost zbog nepredvidljive politike Washingtona i Donalda Trumpa, za kojeg procjenjuju da sve češće dovodi u pitanje suverenitet nacija i temelje međunarodnog prava. U obraćanju parlamentu jasno je poručeno kako sustav koji su desetljećima činili UN i NATO prolazi kroz dramatičnu promjenu smjera, ostavljajući saveznike poput Norveške u stanju neizvjesnosti kakva dugo nije viđena.
