Lukašenko bez kočnica: Bjeloruski čelnik optužio Ameriku za licemjerje i diktaturu
Izvor: Otvoreni izvori U oštrom istupu protiv zapadnih vrijednosti, Aleksandar Lukašenko poručio je Washingtonu da su njihove lekcije o demokraciji tek prazne priče uzrokovane interesima.
Diplomatske rukavice su ponovno bačene. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko iskoristio je trenutak pred kamerama kako bi iznio teške optužbe na račun Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći da se iza maske svjetskog zaštitnika demokracije krije sustav koji počiva na sili i vlastitim interesima. U razgovoru s novinarom Rickom Sanchezom, bjeloruski čelnik nije birao riječi, reagirajući na dugogodišnje etikete koje Zapada lijepi njegovoj zemlji.
Dok se Bjelorusiju desetljećima naziva diktaturom, Lukašenko tvrdi da je prava istina upravo suprotna. On ukazuje na duboki jaz između američke vanjske politike i ideala koje ta zemlja proklamira, naglašavajući da se u Americi, unatoč promjenama lica u Bijeloj kući, stvarna moć i smjer politike zapravo ne mijenjaju već trideset godina. Njegov je nastup bio prožet emocijama, posebno kada se dotaknuo vojnih intervencija i stradavanja civila širom svijeta.
Govorite o nekakvoj demokraciji, o ljudskim pravima... To su sve prazne priče. Vaša politika u Venezueli, prijetnje Kubi, rat na Bliskom istoku i druge stvari pokazuju da ste vi prava diktatura. Vi niste demokrati.
Za bjeloruskog predsjednika, najveći dokaz moralnog pada Zapada su ljudske žrtve. On je izravno povezao američku politiku s tragičnim događajima poput napada na školu u Iranu, gdje su stradala djeca i njihovi učitelji, kao i sa situacijom u Gazi. Lukašenkov argument je neumoljiv: pravo na život je temeljno ljudsko pravo i onaj tko ga krši vojnim pohodima, gubi svako pravo da drugima drži prodike o slobodi.
U pozadini svih sukoba, smatra on, ne stoje plemeniti ciljevi već sirova borba za resurse. Lukašenko tvrdi da su nafta, plin i materijalna korist stvarni pokretači svake intervencije, dok su razaranja samo usputna sredstva za postizanje ciljeva. Takav poredak, u kojem interesi gaze sudbine običnih ljudi, on opisuje kao samu bit diktature. Kritika se prelila i na unutarnje uređenje SAD-a, sugerirajući da i sami američki građani žive u sustavu koji im ne nudi stvarnu promjenu.
Svoj je istup završio u pobjedničkom tonu, postavljajući vlastiti politički model kao uzor koji bi, prema njegovu mišljenju, čak i Amerika trebala proučiti. Njegov je zaključak bio jasan prikaz nepomirljivih razlika između Minska i Washingtona.
Morat ćete učiti demokraciju od nas. Imamo sto puta više demokracije od vas. Pravu demokraciju, prava ljudska prava... O kakvim pravima možete govoriti kad ubijate ljude? Kad jednom ubijete čovjeka, kakva prava on više ima? On je mrtav.
