Pukotine u Kremlju: Vladimir Putin priznao da rusko gospodarstvo opasno posrće
Izvor: Otvoreni izvori Dok ratni troškovi gutaju milijarde, obavještajni podaci otkrivaju dramatičnu sliku manipulacija statistikama i straha od potpunog financijskog sloma.
Iza zatvorenih vrata službene Moskve, slika moćne i neuništive velesile počinje blijedjeti. Ruski lider Vladimir Putin, suočen s nemilosrdnom stvarnošću, bio je prisiljen priznati ono što su mnogi slutili: gospodarstvo ne ostvaruje rezultate kojima se nadao. Iako su previranja na Bliskom istoku privremeno podigla cijene nafte, taj blagoslov za rusku ratnu mašineriju možda neće biti dovoljan da spasi proračun koji krvari pod teretom invazije.
Analitičari upozoravaju na apsurdnu i opasnu petlju u koju je država zapala. Trenutačni model rasta temelji se na neumornoj proizvodnji vojne opreme koja potom biva uništena na bojištu, što je dugoročno posve neodrživo. Cijena koju Rusija plaća za ovaj sukob mjeri se u milijardama, a Thomas Nilsson, šef švedske vojne obavještajne službe, ističe kako bi cijena nafte morala ostati iznad 100 dolara po barelu tijekom cijele godine samo da bi se pokrpale najosnovnije rupe. To je kockanje s globalnom nestabilnošću, a ne odraz stvarne ekonomske snage.
Ono što posebno zabrinjava jest golem jaz između službenih brojki i surove zbilje na ulicama. Švedski obavještajni podaci ukazuju na sustavnu manipulaciju statistikama kako bi se zapadni saveznici uvjerili u otpornost Rusije na sankcije. Dok Kremlj servira priče o umjerenoj inflaciji, sumnja se da je stvarna stopa poskupljenja blizu 15 posto, što prati i drastično podizanje kamatnih stopa središnje banke u očajničkom pokušaju stabilizacije.
U sustavu građenom na strahu i lojalnosti, postavlja se ključno pitanje: zna li sam Putin uopće pravu istinu ili mu suradnici serviraju filtrirane, uljepšane izvještaje? Ipak, od stvarnosti se ne može bježati unedogled. Thomas Nilsson sudbinu ruskog financijskog sustava vidi kroz dvije mračne opcije:
Ruska ekonomija može ući samo u jedan od dva scenarija: dugoročni pad ili šok. U oba slučaja nastavit će kliziti prema financijskoj katastrofi.
Iako ovi potresi vjerojatno neće preko noći zaustaviti tenkove ili promijeniti strateške planove prema NATO-u, oni izravno nagrizaju samu srž ruske moći. Financijska iscrpljenost polako ali sigurno davi sposobnost države da razvija moderne vojne kapacitete, ostavljajući ambicije Kremlja bez temelja na kojem bi mogle opstati.
