Trumpov oštri zahtjev dočekan tišinom: Svjetske sile okrenule leđa planu za Hormuz
Izvor: Otvoreni izvori Dok Bijela kuća traži hitno slanje ratnih brodova u opasni tjesnac, ključni saveznici od Londona do Tokija biraju oprez i diplomatsko distanciranje.
Donald Trump povukao je još jedan agresivan potez na globalnoj pozornici, no odgovor koji je dobio s druge strane okeana podsjeća na hladan tuš. Putem platforme Truth Social, američki predsjednik je bez okolišanja prozvao Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Ujedinjeno Kraljevstvo, zahtijevajući od njih direktno vojno uplitanje u Hormuškom tjesnacu. U jednom od najopasnijih pomorskih prolaza, gdje iranske snage stalno podižu tenzije, Trump želi vidjeti savezničke ratne brodove, ali se umjesto brze akcije suočio s diplomatskim zidom.
Ujedinjeno Kraljevstvo, koje se decenijama smatra najbližim partnerom Washingtona, reagovalo je neuobičajeno rezervisano. Britansko Ministarstvo odbrane poslalo je neodređenu poruku koja više zvuči kao kupovina vremena nego kao poziv na borbu:
Kao što smo ranije rekli, trenutno sa saveznicima i partnerima raspravljamo o nizu opcija kako bismo osigurali sigurnost plovidbe u regiji.
Dok su Britanci birali riječi, Kina je igrala svoju tradicionalnu igru opće diplomatije. Glasnogovornik njihove ambasade u Washingtonu istakao je važnost stabilne energije, ali je vješto izbjegao Trumpovu direktnu rukavicu, pozivajući samo na prekid neprijateljstava. Prava drama, međutim, odvila se u komunikaciji s Tokijom. Japanski zvaničnici, uoči posjete premijerke Sanae Takaichi Americi, jasno su poručili da neće biti puki izvršioci tuđih naredbi. Japan sam donosi svoje odluke, a nezavisna procjena je temelj našeg pristupa, naglasio je izvor iz japanske diplomatije, upozoravajući usput i na ogromne zakonske barijere za slanje njihove flote u nemirne vode.
Pariz je otišao najdalje u gašenju Trumpovog diplomatskog požara. Samo nekoliko sati nakon objave iz Bijele kuće, francusko Ministarstvo vanjskih poslova presjeklo je sve spekulacije o promjeni plana svoje mornarice. Njihov nosač aviona čvrsto ostaje u istočnom Sredozemlju, daleko od Hormuza, držeći se ranije dogovorenih pozicija. Jedini tračak nade za američku administraciju stigao je iz Seula, ali i tamo bez čvrstih garancija. Južna Koreja će tek analizirati poziv, ostavljajući odluku za neka mirnija vremena.
Iako Trump pokušava silom autoriteta izgraditi zajednički front protiv Irana, slika koja ostaje je jasna: saveznici trenutačno biraju vlastitu sigurnost i politički oprez umjesto otvorenog svrstavanja uz američku borbenu liniju.
