Donald Trump priznao da voli inflaciju: Sudbina novčanika ovisi o ratu s Iranom
Izvor: Otvoreni izvori Dok građani plaćaju visoku cijenu na crpkama, predsjednik ostaje nepokolebljiv u geopolitičkom sukobu s Teheranom, stavljajući nacionalnu sigurnost ispred ekonomije.
Donald Trump ponovno je uzdrmao američku javnost i financijske krugove svojom najnovijom izjavom koja baca potpuno novo svjetlo na ekonomsku krizu. Dok troškovi života nezadrživo rastu za više od četiri posto, predsjednik je pred novinarima zauzeo neočekivan i prilično šokantan stav, poručivši kako on zapravo voli inflaciju. Njegova poruka jasna je i hladna: sudbina američkih kućanstava ostaje talac ishoda sukoba s Iranom.
U pozadini ovih riječi odvija se opasna operacija na Bliskom istoku koja bi mogla odrediti budućnost svjetskog tržišta. Trump je javno priznao kako stoji iza tajnog plana preusmjeravanja naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac, riskantnog poteza kojim je pokušao ukrotiti cijene energenata. Iako situacija na terenu miriše na barut, on taj pothvat naziva trijumfom, uvjeren da je cilj opravdao svako opasno sredstvo.
Surova realnost na benzinskim crpkama i trgovinama u potpunom je raskoraku s optimizmom iz Bijele kuće. Blokada ključnog pomorskog prolaza od strane Teherana direktno pumpa cijene benzina i gnojiva, što Federalne rezerve drži u poziciji da ne spuštaju visoke kamatne stope. To je upravo scenarij koji Trump želi izbjeći, jer visoki troškovi zaduživanja guše gospodarstvo čiji je preporod bio njegov glavni izborni adut.
Predsjednik se sada nalazi u nezavidnom položaju, suočen s povijesno niskim rejtingom i neispunjenim obećanjima o jeftinijem životu. Njegova pažnja ostaje zacementirana na geopolitičkom obračunu, čak i ako to znači dodatni teret za građane koji jedva spajaju kraj s krajem. Hladna odlučnost kojom promatra financijske poteškoće nacije najbolje se ocrtava u njegovim riječima o prioritetima dok traje potraga za dogovorom s Teheranom:
Ne razmišljam o finansijskoj situaciji Amerikanaca. Ne razmišljam ni o kome. Razmišljam samo o jednoj stvari: ne smijemo dopustiti Iranu da posjeduje nuklearno oružje.
Dok pokušaji ponovnog otvaranja prometnih ruta propadaju, a tjesnac ostaje pod blokadom, javnost s nevjericom prati razvoj događaja. Pitanje koje visi u zraku više nije samo geopolitičko, već egzistencijalno: hoće li cijena nacionalne sigurnosti postati previsoka za običnog potrošača kojeg su obećanja o boljem životu očito zaobišla.
