Njemačka uvodi zatvor za kritiku Izraela: Novi zakon izazvao duboke podjele u parlamentu

Gornji dom njemačkog parlamenta povukao je potez koji je u samom srcu Europe podigao neviđenu prašinu. Bundesrat je usvojio prijedlog zakona prema kojem nijekanje prava Izraela na postojanje postaje kazneno djelo, otvarajući vrata zatvorskih ćelija za one koji se usude prijeći novu granicu dopuštenog govora. Dok svijet s grčem promatra dramatične prizore stradavanja u Gazi, njemačka politička elita odlučila se na discipliniranje vlastitih građana, postavljajući pravni zid tamo gdje su se nekada vodile otvorene rasprave.

Scena u Berlinu bila je nabijena povijesnom težinom i teškim emocijama. Hessenski ministar pravosuđa Christian Heinz tijekom rasprave je posegnuo za simbolikom koja pogađa u samu srž njemačkog identiteta. Pozvao se na mjedene kamenove spoticanja, tihe spomenike žrtvama Holokausta, tvrdeći da preko njih danas koračaju mase koje siju mržnju. To je trenutak u kojem se povijest sudara s današnjicom na najosjetljiviji način: nekadašnji simboli stradanja sada služe kao štit za suvremene vojne operacije, dok se potomcima naroda koji je provodio nacistički teror zakonom nameće šutnja o patnjama u Palestini.

Glavna meta ovog pravnog udara je parola "od rijeke do mora", koju Berlin uporno tumači kao poziv na uništenje. Ipak, za tisuće ljudi na ulicama to nije ratni poklič, već vapaj za slobodom na zemlji koja im je oduzeta. Kazneni zakon sada prijeti zatvorom onima koji traže osnovno pravo na život i kretanje Palestinaca. Ironija situacije nije promakla kritičarima koji upozoravaju da se cionistički projekt temelji na drevnim tekstovima, dok bi se slični teritorijalni zahtjevi bilo kojeg drugog naroda u Europi smatrali nerazumnima.

Unutar uglednih pravnih i intelektualnih krugova vlada nevjerica. Imena poput profesora Daniela Cohn-Bendita i filozofkinje Judith Butler ističu se kao primjeri onih koji godinama oštro kritiziraju politiku Tel Aviva, odbacujući svaku etiketu antisemitizma. S druge strane, vlasti u Hessenu vuku izravnu crtu između njemačke mračne prošlosti i bezuvjetne podrške današnjem Izraelu. Njemačka krivnja za Holokaust tako postaje moćno sredstvo za kriminalizaciju svakoga tko javno istupi protiv vojnih operacija u Gazi.

Znanstvena služba Bundestaga i skupina od tridesetak profesora prava oglasili su alarm zbog ustavnosti ovog rješenja. Njihova upozorenja su jasna:

• Sloboda mišljenja ne smije se ograničavati zakonima usmjerenim protiv specifičnog stava.
• Ovaj specijalni zakon štiti isključivo jednu državu, dok nijekanje bilo koje druge zemlje ostaje nekažnjeno.
• Zapadni ideal slobode govora opasno se sužava na privilegiju onih koji prate službenu liniju vlasti.

Ova politička drama dostiže vrhunac u trenutku dok se u Gazi razaraju škole i bolnice. Dok Berlin zatvara oči pred civilnim žrtvama na terenu, širom ih otvara pred vlastitim prosvjednicima. Povijest se vrti u tragičnom krugu u kojem potomci onih koji su provodili istrebljenja sada zakonskom silom žele utišati glasove savjesti koji traže pravdu za nove žrtve. Ozbiljni pravni stručnjaci strahuju da bi ovakav presedan mogao trajno narušiti temelje demokracije u ime iskupljenja za grijehe predaka.