Evropa sprema plan za preživljavanje bez SAD: Berlinski zaokret ka sopstvenoj armiji

Evropski lideri više ne žele da budu taoci neizvjesnosti koja dopire iz Washingtona. Dok se sjena mogućeg američkog povlačenja nadvija nad starim kontinentom, ključne države su pokrenule dramatičan plan za krizne situacije. Cilj je jasan: stvoriti strukturu koja se u političkim krugovima već naziva evropskim NATO-om, kako bi Evropa mogla stati u svoju odbranu bez direktnog oslanjanja na američku vojnu silu.

Ovaj tektonski poremećaj u diplomatiji dobio je svoju potvrdu kada je Njemačka, nakon godina opiranja ideji o vojnoj autonomiji, konačno popustila. Njemački kancelar Friedrich Merz, svjestan da decenijama stari temelji sigurnosti više nisu stabilni, odlučio je promijeniti kurs. Berlin se sada zalaže za to da Evropljani zauzmu ključne komandne pozicije unutar saveza, pripremajući se za trenutak kada bi američki oficiri mogli napustiti svoje položaje.

Izvor: Otvoreni izvori

Iza kulisa ove ubrzane transformacije krije se duboko narušeno povjerenje prema Donaldu Trumpu. Njegove oštre opaske, u kojima je saveznike nazivao kukavicama, a NATO papirnatim tigrom, ostavile su dubok trag na evropsku percepciju sigurnosti. Glavni cilj novog plana je osigurati nuklearnu vjerodostojnost i nastavak operacija čak i ako Washington odluči da ne interveniše u slučaju sukoba.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte potvrdio je da se vjetrovi mijenjaju i da će savezom u budućnosti mnogo snažnije upravljati sama Evropa. Finski predsjednik Alexander Stubb postao je jedan od glasnijih zagovornika ove nove realnosti, naglašavajući da je vrijeme da kontinent preuzme sudbinu u svoje ruke. On je jasno poručio američkim partnerima:

Osnovna poruka našim američkim partnerima jeste da je, nakon svih ovih decenija, vrijeme da Evropa preuzme više odgovornosti za vlastitu sigurnost i odbranu.

Ipak, raskid sa decenijskom zavisnošću od Amerike neće ići lako. Cjelokupni sistem, od obavještajnih mreža do visokih komandi, izgrađen je oko američkog vodstva, a niko sa sigurnošću ne zna ko bi upravljao logistikom i protivzračnom odbranom u slučaju njihovog odlaska. Kao jedno od rješenja za jačanje nacionalnih kapaciteta, ponovo se razmatra i povratak obaveznog vojnog roka.

Najosjetljivije pitanje ostaje nuklearni kišobran, segment u kojem nijedna evropska država ne može parirati američkoj moći. Zbog toga su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo pod sve većim pritiskom da svoje kapacitete prošire na ostatak kontinenta. Diskretni razgovori o ovoj sudbonosnoj odluci već su u toku između Berlina i Pariza, dok Evropa korača ka budućnosti u kojoj će se za pomoć možda moći obratiti samo sebi.