Trumpova tajna rang-lista saveznika: Tko su miljenici Bijele kuće, a tko strepi od kazne?
Izvor: Otvoreni izvori Dok Poljska i Baltik uživaju u naklonosti Washingtona zbog lojalnosti u sukobu s Iranom, europske sile poput Francuske suočavaju se s mogućim gubitkom vojne zaštite.
U srcu Washingtona, iza zatvorenih vrata Bijele kuće, odvija se drama koja bi mogla iz temelja potresti temelje zapadnog savezništva. Administracija Donalda Trumpa navodno je sastavila povjerljivi dokument koji funkcionira kao svojevrsna rang-lista odanosti, dijeleći članice NATO-a na one koje bespogovorno stoje uz Ameriku i one koje su u ključnim trenucima okrenule leđa. Europski diplomati i obrambeni dužnosnici s napetošću prate svaki potez, dok se u zraku osjeća težina neizvjesnosti pred sudbonosne susrete s vodstvom saveza.
Glavni kamen spoticanja i ultimativni test vjernosti postala je američka vojna operacija protiv Irana. Trumpov tim ne oprašta neodlučnost; dok su Poljska, baltičke zemlje i Njemačka prepoznate kao uzorni partneri koji su pojačali svoje napore, ostali se nalaze na tankom ledu. Oni koji su uskratili logističku podršku Teheranu sada se suočavaju s hladnim tušem iz Washingtona, svjesni da bi njihova suzdržanost mogla imati visoku cijenu.
Ministar obrane Pete Hegseth jasno je dao do znanja da u novom poretku nema mjesta za pasivnost. Krajem prošle godine poslao je oštru poruku saveznicima:
Model saveznici koji se odazovu, poput Izraela, Južne Koreje, Poljske, sve više Njemačke, baltičkih zemalja i drugih, uživat će našu posebnu naklonost. Saveznici koji i dalje ne daju svoj dio za kolektivnu obranu suočit će se s posljedicama.
Posljedice o kojima se šuška u vojnim krugovima nimalo nisu bezazlene. Spekulira se o radikalnim rezovima: od povlačenja američkih trupa iz država koje se smatraju neposlušnima, preko otkazivanja zajedničkih vježbi, pa sve do zabrane prodaje najmodernijeg naoružanja. Poljska i Rumunjska figuriraju kao najveći dobitnici ove preraspodjele moći. Varšava je pokazala nevjerojatnu predanost financirajući gotovo sve troškove za 10.000 američkih vojnika, dok je Bukurešt ustupio baze za najosjetljivije operacije.
S druge strane, europski teškaši poput Francuske i Velike Britanije našli su se u nezahvalnoj poziciji zbog odugovlačenja s konkretnom pomoći. Španjolska je, s druge strane, već ranije prešla granicu strpljenja Washingtona protiveći se povećanju vojnih troškova. Ipak, ova igra visokih uloga izaziva podjele i u samom SAD-u. Dok jedni senatori strahuju da bi javno ponižavanje saveznika moglo izazvati kontraefekt, stručnjaci upozoravaju da je vođenje diplomatskog rata s Europom, dok Bliski istok gori, izuzetno opasan kockarski potez.
