Politički potres u Strasbourgu: Denis Bećirović izazvao lavinu oštrih reakcija
Izvor: Otvoreni izvori Bošnjački član Predsjedništva BiH šokirao tvrdnjama o etničkom aparthejdu, dok hrvatski dužnosnici upozoravaju na izravan napad na ustavni poredak države.
Politička scena u Bosni i Hercegovini ponovno se nalazi u stanju potpune pripravnosti nakon što je Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva, iskoristio govornicu u Strasbourgu za dosad najteže verbalne kvalifikacije. Pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, on je zahtjeve Hrvata da sami biraju svog člana državnog vrha otvoreno žigosao kao etnički aparthejd i stvaranje novih linija razdvajanja, istovremeno braneći legitimitet Željka Komšića kao izbor građana.
Hrvatski dužnosnici munjevito su uzvratili, a tonovi koji stižu iz njihovih redova sugeriraju da je prijeđena opasna granica. Među prvima se oglasio ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji smatra da se iza ovakve retorike krije upravo suprotan efekt od onoga koji se javno deklarira. Uskraćivanje prava jednom od triju konstitutivnih naroda da bira svog predstavnika predstavlja stvarnu diskriminaciju, ocijenio je Bunoza, odbacujući Bećirovićeve tvrdnje kao potpuno neutemeljene.
Situacija je dodatno eskalirala reakcijama iz diplomatskih krugova gdje se ovakvi istupi ne vide samo kao prolazna retorika, već kao ozbiljna prijetnja stabilnosti. Zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić upozorio je da takve izjave izravno potkopavaju ustavni poredak uspostavljen Daytonskim sporazumom i opasno produbljuju već postojeće političke jazove. Sličan stav dijeli i europarlamentarka Željana Zovko, koja naglašava:
Pravo svakog naroda da samostalno bira svoje političke predstavnike temelj je Ustava BiH, što je potvrđeno i kroz odluke domaćih te međunarodnih sudova.
Ovaj sukob još jednom je ogolio duboki jaz između dvije suprotstavljene vizije države. Dok jedna strana inzistira na konceptu građanske države, druga u tome vidi paravan za preglasavanje i ugrožavanje nacionalnih prava zajamčenih najvišim pravnim aktima. Izborni model ostaje ključna točka sukoba koja bi mogla odrediti sudbinu političkih odnosa u zemlji, dok tenzije nakon istupa u Strasbourgu ne pokazuju znakove smirivanja.
