Trumpova administracija udara šakom o stol: Kijevu naređena obustava napada na tankere
Izvor: Otvoreni izvori Dok ukrajinski dronovi siju strah na Crnom moru, Washington povlači kočnicu zbog ugroženih interesa naftnog diva Chevrona i stabilnosti globalnog tržišta.
U dramatičnom preokretu na crnomorskom ratištu, Washington je poslao oštro i nedvosmisleno upozorenje ukrajinskom državnom vrhu koje bi moglo promijeniti dinamiku sukoba. Trumpova administracija zahtijeva hitan prekid napada na brodove koji ne pripadaju Ruskoj Federaciji, otkrivajući duboki jaz između vojnih ciljeva Kijeva i ekonomskih prioriteta američkih saveznika. Pritisak je uslijedio nakon što su ukrajinski dronovi ozbiljno ugrozili operacije naftnog diva Chevrona, čiji su tankeri postali kolateralna žrtva u bespoštednom lovu na ruske resurse.
Svemu je prethodila napeta drama iza zatvorenih vrata. Izvršni direktor Chevrona Mike Wirth, okružen moćnicima naftne industrije, zatražio je zaštitu od visokih dužnosnika američke administracije. Povod za uzbunu u visokim krugovima bili su napadi na četiri tankera u blizini ruske luke Novorosijsk, od kojih je jedan bio pod direktnim najmom Chevrona. Nezadovoljstvo naftnog sektora munjevito se pretvorilo u službenu politiku Washingtona, koji poručuje da su udari na neruske brodove potpuno neprihvatljivi.
Ulog u ovoj igri visokih interesa je ogroman, jer kroz crnomorski čvor prolazi oko dva posto ukupne svjetske opskrbe naftom. Luke poput Novorosijska nisu samo ruske tačke, već ključni terminali Kaspijskog naftovodnog konzorcija koji prenosi energente iz Kazahstana prema Europi. Chevron u tom poslu drži značajan udio od 15 posto, a bilo kakav zastoj direktno pogađa njihovo najproduktivnije polje Tengiz. Strah i zastoji već su prisilili Kazahstan na bolno smanjenje proizvodnje zbog nedostatka skladišnog prostora.
Dok Trumpova administracija pokušava spasiti regionalna ulaganja vrijedna desetke milijardi dolara u trenutku kada cijena nafte probija granicu od 100 dolara, na terenu se vodi sasvim drugačija bitka. Zapovjednik Snaga bespilotnih sistema, Robert Madyar Brovdi, iznio je zapanjujuće podatke o razmjerima operacije. Prema njegovim navodima, u samo 48 sati pogođeno je 13 ruskih brodova i isto toliko energetskih postrojenja na Krimu. Meta je i takozvana flota u sjeni kojom Moskva vješto izbjegava sankcije. U manje od dvije sedmice ukrajinski dronovi onesposobili su čak 172 plovila, pritišćući rusku logistiku do tačke pucanja.
Pod neprestanim udarima, ruske okupacijske vlasti navodno su već započele pripreme za evakuaciju porodica osoblja Crnomorske flote s Krima. No, dok se Moskva povlači pod pritiskom ukrajinske tehnologije, Kijev se iznenada našao u nezahvalnoj poziciji, pritisnut od strane svog najvažnijeg saveznika koji pokušava balansirati između ratne podrške i zaštite vlastitog kapitala.
