Donald Trump i Xi Jinping: Od oštrih prijetnji carinama do tajne diplomatske molbe

U svijetu visoke politike, gdje se moć obično odmjerava ultimatumima i čvrstom rukom, Donald Trump povukao je neočekivan potez koji otkriva drugu stranu njegove diplomacije. Umjesto uobičajenog tona stroge odlučnosti na koji je javnost navikla, američki predsjednik uputio je izravnu, osobnu molbu kineskom vođi Xiju Jinpingu. U središtu ove drame našlo se pitanje iranskog naoružavanja, točka koja već dugo drži globalnu sigurnost na samom rubu.

Trump je izašao pred javnost s detaljima ove diskretne prepiske, otkrivši kako je od kineskog lidera tražio čvrste garancije da Peking neće slati oružje Teheranu. Prema njegovim riječima, hladni zid istočne diplomacije na trenutak je popustio. Xi Jinping mu je uzvratio pismom u kojem tvrdi da Kina ne opskrbljuje iransku stranu, čime je privremeno ugašen požar teških tenzija između dvije najmoćnije sile svijeta.

Ovaj obrat posebno je upečatljiv jer dolazi svega tjedan dana nakon što je Trump uputio beskompromisno upozorenje cijeloj međunarodnoj zajednici. Tada je zaprijetio trenutnim carinama od 50 posto svakoj zemlji koja se usudi naoružavati Iran. Ipak, tajna diplomacija očito je odradila svoje, iako predsjednik nije precizirao kada su točno oštre prijetnje zamijenjene razmjenom pisama i traženjem usluga.

Unatoč potresima na tržištu nafte i nestabilnosti koju izazivaju sukobi s Iranom te kriza u Venezueli, Trump ne pokazuje znakove nesigurnosti pred nadolazeći susret s Xijem. Njegova računica je jasna: on vjeruje da energetska kriza ne može poljuljati američku pregovaračku poziciju jer Washington više ne ovisi o stranim izvorima kao što to ovisi službeni Peking.

On je neko kome treba nafta. Nama ne.

Ovim je riječima američki predsjednik postavio scenu za nastavak borbe. Iako je bio spreman uputiti molbu kada je u pitanju mir, on i dalje jasno daje do znanja tko, prema njegovom mišljenju, drži jače karte u rukama u ekonomskom ratu koji pokreće moderne resurse.