Drama iza zatvorenih vrata: Milijarde dolara na stolu za nuklearni mir s Iranom
Izvor: Otvoreni izvori Sjedinjene Američke Države nude odmrzavanje 20 milijardi dolara, ali cijena je visoka: Teheran se mora zauzvrat potpuno odreći svojih zaliha obogaćenog uranija.
U svijetu visoke diplomatije, gdje se sudbine naroda kroje iza zatvorenih vrata, trenutno se odvija dramatična trgovina koja bi mogla promijeniti lice Bliskog istoka. Na jednoj strani stola sjedi administracija Donalda Trumpa s ponudom od vrtoglavih 20 milijardi dolara, dok se na drugoj nalazi Iran, zemlja pritisnuta teškim ekonomskim okovima koja očajnički traga za finansijskim pojasom spasa. Ulog u ovoj igri nije samo novac, već kontrola nad nuklearnim potencijalom koji godinama drži svijet u neizvjesnosti.
Napetost je dosegla vrhunac ove sedmice kada je postalo jasno da su pregovori ušli u novu, intenzivnu fazu. Iako su razlike između Washingtona i Teherana i dalje duboke, izvori upućeni u dijalog sugerišu da bi se ključni sastanak mogao dogoditi već tokom predstojećeg vikenda. Cilj je jasan i beskompromisan: Amerika traži da Iran u potpunosti preda svoje zalihe od gotovo 2.000 kilograma obogaćenog uranija. Poseban trn u oku zapada je 450 kilograma uranija obogaćenog do visokih 60 posto čistoće, što se smatra opasnim pragom ka stvaranju nuklearnog oružja.
Dok su raniji razgovori predviđali skromnijih šest milijardi dolara, strogo namijenjenih za kupovinu hrane i lijekova, iranski apetiti su u međuvremenu porasli. Teheran je prvobitno istakao potraživanje od čak 27 milijardi, ali se trenutna rasprava vrti oko sume od 20 milijardi dolara. Za iransko rukovodstvo, ovo nije samo pitanje brojeva, već pokušaj povratka u globalni finansijski sistem i slobodnu prodaju nafte bez razarajućih sankcija koje guše njihovu ekonomiju.
Ipak, put do istorijskog stiska ruke i dalje je miniran brojnim preprekama. Jedan američki zvaničnik ne krije da je Iran pokazao određenu fleksibilnost, ali naglašava da to još uvijek nije dovoljno da se zaključi dogovor. Teheran se suočava s bolnom dilemom: koliko su spremni žrtvovati svoje nuklearne ambicije i podršku grupama poput Hamasa kako bi osigurali ekonomski opstanak nacije. Pitanje svih pitanja ostaje hoće li strah od bankrota nadjačati želju za nuklearnom moći.
