Drama u Bijeloj kući: Trump satima urlao na suradnike jer su ga tajili o misiji u Iranu
Izvor: Otvoreni izvori Dok su vojnici spašavani pod paljbom, savjetnici su izolirali predsjednika u strahu od njegova temperamenta, što je dovelo do nezapamćenog izljeva bijesa.
Iza zatvorenih vrata Bijele kuće, tijekom uskrsnih blagdana, odvijao se scenarij dostojan političkog trilera koji je ogolio duboke pukotine u samom vrhu američke vlasti. Dok se na Bliskom istoku odvijala dramatična i opasna operacija spašavanja dvojice američkih vojnika, najbliži suradnici Donalda Trumpa donijeli su nesvakidašnju odluku: predsjednik je namjerno ostavljen u mraku. Ključni krizni sastanci održavali su se bez njega, uz obrazloženje kako bi njegov temperament i manjak strpljenja mogli ugroziti osjetljive trenutke misije.
Kada su vijesti o obaranju američkog lovca i sudbini posade naposljetku stigle do predsjednika, Bijelom kućom odjeknula je eksplozija bijesa. Izvori bliski događaju opisuju kako je Trump satima urlao na svoje savjetnike, shrvan tjeskobom da bi američki vojnici mogli postati zarobljenici iranskih snaga. Taj mračni scenarij u njemu je probudio traumu iz 1979. godine, podsjetivši ga na kraj mandata Jimmyja Cartera koji je ostao obilježen teheranskom talačkom krizom. Strah od povijesnog poniženja i političkog sloma bio je jači od svih službenih protokola.
Sama operacija spašavanja bila je nevjerojatna potraga na rubu života i smrti. Pilot zrakoplova F-15E brzo je izvučen, no drugi član posade ostao je zarobljen na neprijateljskom teritoriju, teško ranjen i prepušten samome sebi. Dok se penjao uz strme litice, pružajući si prvu pomoć dok je krvario, uspio je uspostaviti kontakt sa svojim snagama. Bila je to, prema opisima dužnosnika, očajnička utrka s vremenom u kojoj su se američke i iranske postrojbe borile tko će prvi stići do oborenog vojnika. U akciji koju je Trump poslije nazvao jednom od najodvažnijih u povijesti, sudjelovalo je čak 150 zrakoplova.
Ipak, trijumf na terenu nije donio mir u diplomaciji. Odnosi između Washingtona i Teherana ponovno su se našli na opasnoj prekretnici. Iran optužuje Sjedinjene Države za nedostatak volje za dijalogom, navodeći pomorsku blokadu kao glavni kamen spoticanja, dok Washington opravdava zapljenu iranskog teretnog broda u Omanskom zaljevu kao nužan odgovor na ignoriranje upozorenja mornarice.
Dok Teheran ovaj potez otvoreno naziva oružanim piratstvom i najavljuje osvetu, svijet s napetošću promatra zbivanja u Hormuškom tjesnacu. Cijene nafte odmah su zabilježile skok, još jednom potvrđujući koliki je utjecaj bliskoistočnih potresa na globalnu stabilnost. Diplomatski proboj u ovom se trenutku čini kao daleka i gotovo neostvariva utopija.
